Štitna žlijezda općenito

Što je štitnjača i čemu ona služi?

Štitna žlijezda, štitnjača (lat. thyroidea) je endokrini (hormonalni) organ i ubraja se u skupinu najprokrvljenijih organa ljudskog tijela. Smještena je u prednjoj donjoj trećini vrata te poput potkove obuhvaća dišnu cijev (dušnik). Štitnjača ima oblik leptira koju čine desni i lijevi režanj, a povezani su istmusom (tkivnom premosnicom) koji prolazi ispred dušnika i ispod grkljana.

Što "rade" hormoni štitnjače?

Štitnjača luči dva hormona: tiroksin (T4) i trijodtironin (T3) koji su građeni od kemijskog elementa joda (I). Hormoni štitnjače u organizmu održavaju bazalni (osnovni) metabolizam stanica, i to tako da manjak hormona usporava bazalni metabolizam za oko 40%, odnosno višak hormona ubrzava bazalni metabolizam za 60% do 100 % iznad normalnih vrijednosti. Pod utjecajem hormona štitnjače dolazi do povećane sinteze i razgradnje bjelančevina, pospješuje se metabolizam masti i ugljikohidrata, potiče rast mladih ljudi te se pojačavaju mentalni procesi. Dakle, hormoni (T3 i T4) utječu na rast i razvoj organizma, kretanje, spavanje, dišni i srčanožilni sustav, mozak, probavu te rad ostalih žlijezda (npr. spolnih žlijezda).

Dva osnovna poremećaja rada štitnjače su hipertireoza i hipotireoza. Što je jedan, a što drugi poremećaj?

Hipertireoza je stanje u kojem prevladava prekomjerno stvaranje i izlučivanje hormona iz štitnjače. Ubrzana funkcija štitnjače uzrokuje višak hormona koji dovodi do ubrzavanja metabolizma u stanicama, tkivima i cijelom organizmu. Glavni pokazatelj ovog stanja je povišena koncetracija hormona štitnjače T3 i T4 i snižena koncetracija TSH-a te simptomi ubrzanog metabolizma. Hipotireoza stanje smanjene funkcije štitne žlijezde. Glavni pokazatelj ovog stanja je snižena koncentracija hormona štitnjače, T3 i T4 te povišena koncentracija TSH-a. Smanjena funkcija štitnjače uzrokuje nedostatak hormona koji dovodi do usporavanja metabolizma u stanicama, tkivima i cijelom organizmu.

Koji su uzroci hipertireoze?

Najčešći uzrok hipertireoze u 70-80% slučajeva je Basedow-Gravesova bolest. Radi se o autoimunoj bolesti koja se javlja u mlađih žena i bolest je obilježena difuzno povećanom štitnjačom, egzoftalmusom (buljavim očima) i simptomima hipertireoze. Obilježje je te bolesti prisutnost protutijela (anti-TPO, anti-Tg) koja djeluju na vlastite stanice štitnjače, tako da slično djelovanju TSH-a stimuliraju štitnjaču na pojačano stvaranje i lučenje hormona štitnjače (T3 i T4). Drugi česti uzroci hipertireoze su: multinodozna toksična struma, toksični adenom i tireoiditisi. Glavna karakteristika multinodozne toksične strume su brojni čvorovi u štitnoj žlijezdi koji autonomno, bez kontrole TSH-a (hipofize), pojačano luče hormone štitnjače. Toksični adenom je dobroćudni tumor (na scintigrafiji „vrući čvor“) koji na isti način autonomno, bez kontrole TSH-a pojačano luči hormone štitnjače. Kod tireoiditisa kao što su subakutna upala štitnjače i kronični limfocitni tireoiditis Hashimoto u početku bolesti može se javiti prolazna hipertireoza zbog oslobađanja hormona štitnjače iz tkiva oštećenoga upalom.

Koji su uzroci hipotireoze?

Najčešći uzrok hipotireoze je Hashimotov tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis ili limfomatozna struma). To je autoimuna ili autodestruktivna bolest kod koje zbog poremećenog imunološkog sustava dolazi do kronične (dugotrajne) destrukcije tkiva štitnjače uz posljedično popunjavanje defekta fibroznim (ožiljnim) tkivom i limfocitima. Za bolest su karakteristična pozitivna protutijela na tireoglobulin, anti-Tg (>34 J/ml) i tireoidnu peroksidazu, anti-TPO (>12 J/ml). Češća je kod žena i učestalost raste s dobi. U početku bolesti može se javiti prolazna hipertireoza zbog naglog oslobađanja hormona iz oštećenog tkiva. Drugi uzroci hipotireoze su: ostale autoimune bolesti, reumatoidni arthritis, ostali tireoiditisi (Riedelova guša, subakutni tireoiditis), trudnoća, litij (manično-depresivna bolesti), dob (10% svih žena starijih od 50 g. imaju hipotireozu) te stanja nakon liječenja radioaktivnim jodom ili operacijom.

Koji je češći poremećaj, hiper ili hipotireoza? Zašto?

Češći poremećaj je hipotireoza jer stres i ubrzan stil života, neuravnotežena prehrana, zračenje i teški metali dovode do oštećenja tkiva štitnjače i time do iscrpljenosti odnosno do smanjenja funkcionalne rezerve hormona. Terapija radioaktivnim jodom, operativno odstranjenje štitnjače povećava udio hipotireoza u populaciji.

Da li nalazi hormona štitnjače mogu biti jedini parametar dijagnostike?

Hormoni štitnjače mogu biti u referentnim intervalima a u kliničkoj slici prevladavaju simptomi usporenog ili ubrzanog metabolizma. U svim mogućim slučajevima treba pratiti kretanje hormona u odnosu na stare nalaze čime možemo zaključiti radi li se o povećanju ili smanjenju razine hormona. Na osnovi kliničke procjene daju se smjernice za liječenje.

Koliko opasni mogu biti poremećaji štitnjače?

Hipertireoza ako se ne prepozna može izazvati zbog prejakog rada srca njezino popuštanje, osteporozu, mršavljenje, malaksalost odnosno iscrpljivanje organizma zbog čega se hitno mora krenuti sa terapijom. Hipotireoza je tihi ubojica čovjeka jer štitnjača postupno popušta čime smanjuje životnu energiju i nas dovodi u starost odnosno kronične upalne procese.

Kako preventivno utjecati na potencijalni probleme sa štitnjačom?

Živjeti u skladu sa prirodnim dnevnim ciklusom dana i noći što znači sve veće psihofizičke aktivnosti raditi ujutro i rano poslijepodne, kasnije popodne postupno smanjivati aktivnosti do faze sna. Potreban je dovoljno dug san, uravnotežena prehrana, uz više obroka, uvođenje bjelančevina i složenih ugljikohidrata u kombinaciji sa povrćem, boravak u prirodi, meditacija i duhovne vježbe, rekreacija, šetanje.

Koja je razlika između sintetičkih i prirodnih nadomjestaka hormona?

Sintetički hormoni sadrže samo T4, a prirodni sadrže i T4 i T3. Prirodni hormoni se preporučuju osobama koje ne reagiraju dobro na sintetičke hormone, pogotovo u slučaju hipotireoze, jer se na ovaj način nadomješta manjak oba hormona štitne žlijezde.

Koliko često trebam kontrolirati štitnjaču?

Rad štitnjače ovisi o različitim vanjskim faktorima, pa tako i o godišnjem dobu. Stoga bi bilo dobro kontrolirati hormone nekoliko puta godišnje (ovisi o liječničkim uputama), kako bi terapija uvijek bila prikladna. UZV štitnjače i kontrolu antitijela je dovoljno napraviti jednom godišnje.

Kada mogu izvaditi krv za hormone štitnjače?

Krv možete izvaditi i u Poliklinici Leptir, svaki radni dan između 9 i 19h (ne morate biti na tašte), bez prethodne najave.

Ostala pitanja

Kako izgleda pregled madeža?

Pregled madeža vrši se dermatoskopom, a polaroidno svjetlo i povećalo tog aparata omogućavaju detaljno promatranje i najsitnijih madeža. Pregledava se cijelo tijelo, a osobito područje prepona, stopala i prstiju, donji dio nogu i leđa i ostali slabo dostupni dijelovi tijela.

Kako se odstranjuju madeži?

Ako je tvorevina iznad razine kože, uklanja se radiofrekvencijskom metodom, koristeći inovativni kirurški instrument koji se zove “kirurški nož”. Ako je tvorevina u razini kože, uklanja se kirurškim putem. Uzorak se šalje na patohistološki pregled, kojim se utvrđuje je li riječ o dobroćudnoj ili zloćudnoj tvorevini. Ako se pokaže da je riječ o melanomu, potrebno je ustanoviti koliko je dubok i je li metastazirao na okolno tkivo. To se provjerava pregledom limfnog čvora zaduženog za dio tijela na kojem se melanom pojavio.